Ja, ja i samo ja

Obožavanje i prezentaciju samog sebe danas mnogi smatraju vrlinom. Isticanje svojih jakih strana, sposobnosti i dostignuća postalo je modernim. Neki autori idu do te mjere da vjeruju kako je hvalisanje neophodno za uspjeh. Drugi smatraju kako ono podiže samopoštovanje. Časopis Time zapaža: “Ideal skromnosti, mada nije mrtav, kao da postaje gotovo zastarjelim.” Spisateljica Jody Gaylin primjećuje: “Nažalost, bestidno je hvalisanje najnovija moda.

Donekle bi i mogli prihvatiti hvalisanje onog što je netko učinio svojim dugogodišnjim radom i trudom, ali veličanje koje koketira s preuveličavanjem je nešto što bi svatko od nas trebao suzbijati.

Nerijetko se dešava da osobe koje su ekonomski i egzistencijalno dobro situirane, odnosno, puni love, čije porijeklo by the way nije poznato, prakticiraju ovu metodu. Još je lošija situacija kada se utjecajni ljudi, koji se u ovom našem društvu izopačenih vrijednosti nešto pitaju, hvale svojim uspjesima, a publika “mora” da šuti.

Dosta je bilo o mom autu hajmo malo o meni

Hvalisanje je sklonost preuveličanim pohvalama sopstvenih osobina, vrlina, postignuća, a ponekad je pretjerivanje tako veliko da se ispostavi da je to fikcija. Ljubav prema hvalisanju pomaže ljudima da dobiju željeno odobrenje, naklonost, sposobnost da se učinkovito istaknu na pozadini drugih, ali svejedno trajan učinak će izostati.

Ovisnost o laskanju i naklonošću

Godinama slušamo kako nas pojedinci obasipaju hvalospjevima na vlastitu adresu. Pa dobro, ponekad su ti hvalospjevi opravdani jer ljudi uistinu rade to što pričaju, čine sebi ili drugima dobra djela, usavršavaju se, i to je sasvim OK. Isto tako, ponekad ljudi pričaju malo više o sebi, odnosno, malčice pretjeruju ali ne previše, na kraju krajeva i to je uredu jer su na nekoj granici “napornog”.

Problem nastaje kada pojedinci hvalisaju sami sebe i svoje bivstvovanje, pokušavajući da ispadnu što veći u očima ljudi kojima se obraćaju. I to tako s vremenom pređe u naviku kako onih koji tlače pričom, tako i onih koji su tlačeni istom.

Hvalisavci, bez obzira na to što ih se dobro poznaje, kroz svoju priču rijetko će sami uočiti da to što oni prezentiraju nema smisla, da je nerealno, teško izvodivo. Odgovornost snose oni koji se nađu u ulozi slušatelja. Zašto? Šuteći dajemo lajk onome tko nas bukvalno smatra ovcom koja klima glavom i prividno uživa u nebulozama govornika!!

Sloboda govora ne znači obvezu slušanja

Nitko od nas nije obvezan da trpi nikoga. Pa zašto onda šutimo i slušamo “bajkesupermena koji nam ih pričaju. Dosta ljudi je introvertne i ćutljive prirode, to znači da su uglavnom učtivi i kulturni pa ne žele prekidati druge osobe dok govore. Ovo se osobito javlja kada se susreću s hvalisavcima po prvi put.

Međutim, ovo nije opravdanje za priče koje nemaju smisla i direktno utječu na rejting naše inteligencije. Ne reagiramo li slijedi naše licemjerstvo. Kako sad to? Još jadniji i licemjerniji ispadamo ako prve prilike, osobu koja je hvalisavac, onako s guštom otračamo sa svojim prijateljima.

Uživamo li u ogovaranju, i tračarenju imamo drugi problem koji sasvim sigurno zaslužuje poseban tekst i post/objavu. U tom slučaju je licemjerstvo na djelu, i to naše.

Ma u facu, iskreno, odmah pa što bude

A neće biti ništa ako stisnemo petlju i postavimo par pitanja čisto iz znatiželje. Par jednostavnih pitanja tipa “Kako je to moguće, možeš li mi pojasniti?” ili “Jesam li dobro shvatio, da si uspio/la u mjesec dana da naučiš njemački/engleski, kako to?”.

Benefiti su sljedeći:,

  1. Kao prvo sami sebe ćemo naviknuti da ne trpimo ničije gluposti;
  2. Hvalisavcu ćemo zadati glavobolju i natjerati ga na objašnjavanje;
  3. Pred drugima ćemo ispasti realna osoba koja se ne boji pitati, koja traga za istinom, i ne dozvoljava ljudima da nas prave “ovcama”;

Problem može nastati ako ne poznajete dovoljno osobu kojoj se suprotstavljate pitanjem. Zašto? Kompulzivno preuveličavanje stvari ili hvalisanje često je povezano sa nametljivošću, a nametljivost je nerijetko povezana s agresivnošću.

Na kraju

Svejedno “direkt u facu, iskreno, pa šta bude”.

Share this: