Umirovljenici u zoni siromaštva

Zvanične statistike pokazuju da su većina radnika i skoro svi penzioneri u zoni siromaštva, a kada se ovome dodaju nezaposleni, kao i primaoci socijalne pomoći dobije se potpuna socijalna slika u zemlji.

Objavljeni podaci Eurostata se smatraju najrelevantnijim za ocjenu životnog standarda, jer se uzima u obzir BDP po glavi stanovnika s tekućim cijenama.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2016 godini 542.736 osobe su bili korisnici socijalne zaštite, od čega 409.232 punoljetna korisnika i 133.504 maloljetna korisnika. Od punoljetnih korisnika, najveći broj je u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje i njih je 184.885 korisnika. Od maloljetnih osoba, najveći broj osoba korisnika socijalne zaštite su u kategoriji ugroženi porodičnom situacijom i taj broj iznosi 62.788 korisnika.

Podaci ove agencije pokazuju da je najugroženije stanovništvo u ruralnim područjima, djeca, mladi, nezaposleni, starije osobe, mnogočlane porodice i osobe s invaliditetom.

Kada je u pitanju Republika Srpska situacija nije ništa bolja. Podaci Agencije za statistiku RS pokazuju da u ovom entitetu 184.830 osoba koriste socijalnu zaštitu, od čega je maloljetnika 49.035, a punoljetnih korisnika 135.795. Najveći broj punoljetnih korisnika je takođe u kategoriji osoba koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje i njih je 64.443, dok je maloljetnika najviše u kategorijama ugroženih porodičnom situacijom (25.524) i djece roditelja koji nemaju dovoljno prihoda (19.233).

Prema posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstava, koju je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, preko 170.000 kućanstava ili preko 500.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini bili su ispod praga relativnog siromaštva. Stopa relativnog siromaštva stanovništva u Bosni i Hercegovini bila je 16,9%. To znači da je u Bosni i Hercegovini preko pola milijuna stanovnika živjelo ispod praga relativnog siromaštva.

Zemlja sa milion siromašnih i 525 milionera

Koliko smo siromašni pokazuje i nivo najniže plate koja ne zadovoljava ni četvrtinu potrošačke korpe, a svjedoci smo i stalnog poskupljenja goriva koje uslovljava i rast cijena osnovnih životnih namirnica. 

Share this: